”Novi Hladni rat” već je počeo, ali Rusija i Kina pobjeđuju protiv ”oslabljenog” Zapada

Sovjetski Savez je možda izgubio prvi Hladni rat, ali Rusija prednjači u revanšu sa SAD-om i ovaj put, ima sve mogućnosti za pobjedu. To je rekao jedan poznati moskovski učenjak Sergej Karaganov.

U razgovoru za ruske novine Argumenti i fakti, akademik je ustvrdio da je Moskva sada mnogo jača nego što je bila u kasnom sovjetskom razdoblju, a Zapad je u to vrijeme oslabio.

Karaganov je desetljećima bio jedan od najboljih teoretičara vanjske politike Rusije, a u prošlosti je savjetovao i predsjednika Vladimira Putina. Trenutno je na čelu fakulteta Svjetske ekonomije i međunarodnih poslova na Visokoj ekonomskoj školi (HSE), prestižnom sveučilištu u Moskvi. Također je poznat po istoimenoj Karaganovskoj doktrini koja kaže da bi Moskva trebala djelovati kao branitelj ljudskih prava za etničke Ruse koji žive u bliskom inozemstvu.

“Nekoliko je čimbenika koji nam omogućuju da govorimo o dobrim šansama za uspjeh”, objasnio je profesor.

Prvo, tvrdi, tijekom Hladnog rata, Sovjetski Savez bio je zabrinut zbog neprijatelja na više od jednog fronta. Sada, s Pekingom na strani Moskve, Rusija može Kinu iskoristiti kao strateški resurs, nastavio je. Drugo, zemlja je mnogo prosperitetnija nego što je bila u posljednjim godinama SSSR -a. Što je najvažnije, Zapad je znatno manje moćan nego što je bio u prošlosti.

“Ali, da bismo pobijedili čak i protiv oslabljenog, ali još uvijek moćnog Zapada, moramo voditi pravu politiku, kako u zemlji tako i u inozemstvu”, upozorio je Karaganov.

Također je ukazao na “terete” Sovjetskog Saveza koji se ne odnose na Rusiju, poput onoga što je opisao kao potrebu Moskve da nahrani polovicu svijeta, unatoč lokalnoj nestašici hrane, kao dobrobit u trenutnoj situaciji. Nedostatak ovisnih država klijenata vidi kao prednost u trenutnoj situaciji u Rusiji.

“Gruzija je dobila najviše novca po glavi stanovnika u SSSR -u, a Ukrajina je dobila apsolutno najviše novca”, objasnio je. “Nije slučajno što su, s gubitkom ovih subvencija, sve one postale dramatično siromašnije.”

Kad je u pitanju Kina, Karaganov odnos naziva “polu-savezom”, napominjući da je do njega došlo zbog geostrateških neuspjeha Zapada. Međutim, politolog je upozorio protiv “prodaje suvereniteta zemlje” Pekingu, ponavljajući greške bliskog prijateljstva Europe s Washingtonom u prošlosti.

Karaganov je poznat po svom povoljnom mišljenju o odnosima između Rusije i Kine i zalagao se za bliskiji odnos Pekinga i Moskve.

“Poznavajući rusku povijest i psihologiju našeg naroda i političke klase, mislim da svoj suverenitet nećemo nikome prodati”, dodao je. “Nadam se i mudrosti kineske političke klase. Da sam Kinez, nikada ne bih učinio ništa protiv Rusije.“

Nadalje, Kina nije jedini bliski partner Rusije, rekao je Karaganov. Moskva sada ima prijateljske odnose s većinom arapskih zemalja, Iranom, Indijom, pa čak i s nekim državama Europske unije, poput Mađarske i Austrije.

“Vidimo prekretnicu. Doznat ćemo tko će biti dio ”velike Amerike”, poput SAD -a i sjeverozapadne Europe i tko će biti na strani ‘velike Euroazije’.“

“Veliko je pitanje gdje će Njemačka završiti”, zaključio je misleći na dominantnu silu NATO -a, koja je krenula u kontroverzni projekt Sjeverni tok 2 s Rusijom, unatoč upornim prigovorima saveznika iz NATO -a i Washingtona.