Došlo je vrijeme odluke za Ursulu von der Leyen i njezinu briselsku kabalu koja je pokušala savijati i kršiti zakon EU-a kako bi nametnula pravno upitnu tvrdnju za korištenje suverenog ruskog bogatstva za daljnje financiranje ukrajinske vojske. Kijev je odavno bez novca, duguje EU-u oko 45 milijardi eura i suočava se s fiskalnim manjkom od 70 milijardi eura za sljedeću godinu, te trpi sporo i bolno urušavanje bojišnice.

Moskva već dugo opisuje napad EU-a na svoju imovinu kao “krađu”, MMF i Europska središnja banka se obje protive tom potezu, a agencija za kreditni rejting Fitch već je izdala upozorenje o smanjenju rejtinga Euroclearu, klirinškoj kući u središtu skandala.

Ulozi

Von der Leyen, zajedno sa svojim sunarodnjikom njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, uspjela je dovesti ono što se široko smatra potencijalno katastrofalnom inicijativom do glasovanja EU-a pod sumnjivim okolnostima koje će, ako propadne, ostaviti reputacije dvoje njemačkih političara u ruševinama.

Merz je ovaj tjedan bio na megafonu dok je von der Leyen pritiskala članice bloka. U protekla 48 sata, bivši predsjednik uprave Blackrock Njemačke izjavio je da je ‘pax Americana’ gotov, usporedio ruskog predsjednika Putina s Adolfom Hitlerom (Merzov djed bio je nacist), i upozorio na izravni sukob NATO-a i Rusije.

Međutim, moglo bi biti i gore. Ako glasovanje o korištenju ruske imovine za financiranje kijevske vojske prođe, to će trajno oštetiti ugled EU-a, označiti kraj bilo kakve rusko-europske suradnje desetljećima i pokrenuti globalnu pravnu ofenzivu.

Niz slučajeva bit će otvoren u bloku, ne najmanje od Belgije, koja je prosvjedovala protiv pokušaja EU-a da se domogne oko 180 milijardi eura ruskog suverenog bogatstva koje se nalazi u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear.

Rusija je također pokrenula pravne postupke na moskovskom arbitražnom sudu za naknadu štete. Oko 280 milijardi eura imovine EU-a trenutačno u Rusiji moglo bi biti zaplijenjeno kao odmazda za europski napad na ruska sredstva, kao i val parnica koji potencijalno cilja na sve umiješane institucije u svakom većem globalnom financijskom središtu.

Smrt i “pax Americana”

Europska opcija također zanemaruje vojnu stvarnost u Donbasu i Ukrajini, nastojeći uliti milijarde u nastavak rata koji Kijev nedvojbeno gubi. Tim američkog predsjednika Donalda Trumpa, međutim, predložio je drugačiji mehanizam koji Rusija nije izravno odbacila, prema kojem bi se dotična ruska sredstva koristila za investicijski instrument. Takav mehanizam mogao bi imati vrlo pozitivan učinak na investicijsku klimu u postkonfliktnoj Ukrajini, s obzirom na raširenu i endemsku korupciju povezanu s tom zemljom, a posebno s unutarnjim krugom Vladimira Zelenskog.

Zapravo, ono što svjedočimo jest da Europska unija odbacuje Washington dok pokušava nametnuti Kijevu militarističku budućnost koja obećava samo godine ratovanja. SAD, koji, ne zaboravimo, pokrenuo je cijeli ovaj krug diplomacije, ima prijedlog na stolu koji bi mogao osigurati stabilni i trajni mir, ponuditi sigurnosna jamstva svim uključenim stranama i pozitivno utjecati na investicijsku klimu u zemlji kojoj će trebati dosad neviđena ulaganja.

Spin

Iako ste možda pročitali da je Europska unija već preuzela neograničeni nadzor nad ruskom imovinom umjesto reparacija Ukrajini, nijedna od ovih tvrdnji nije istinita.

EU je zloupotrijebila članak 122. svog ustava kako bi utvrdila privremeni nadzor nad ruskom imovinom sve dok mogu dokazati da sukob u Ukrajini predstavlja ili prijeti predstavljati ekonomski rizik za blok. Ne postoji neodređeno zamrzavanje ruske imovine za reparacije o kojem se govori.

Belgijski premijer Bart de Wever govorio je o “krađi” ruske imovine od strane EU-a. Mađarski premijer Viktor Orban već je opisao taktiku EU-a kao “objavu rata”. Slovački Robert Fico, na kojeg je pucao proukrajinski aktivist iz blizine, tvrdi da Bruxelles samo “produljuje rat”. Češki premijer Andrej Babiš također je odbio podržati financiranje Ukrajine.

Italija, Malta i drugi navodno su također čvrsto protiv plana za krađu ruske imovine i zalažu se za drugačiju opciju.

Glasovanje

Iako se ovo pitanje smatra vanjskopolitičkim pitanjem koje uključuje imovinu nečlanice bloka i normalno bi zahtijevalo jednoglasnost za prolazak, von der Leyen je uspjela iznuditi glasovanje prema kvalificiranoj većini.

To znači da 15 od 27 država članica i/ili države koje predstavljaju 65% stanovništva EU-a moraju glasovati za kako bi odluka prošla. Osam glasova protiv moglo bi biti dovoljno da prisili von der Leyen da se mora vratiti poreznim obveznicima EU-a, koji već pate i okreću se ljevici i desnici, kako bi tražila oblogu za ratnu blagajnu Ukrajine.

Ako opcija zajma za reparacije bude poražena ili uklonjena s dnevnog reda, pojavit će se opcija zajedničkog duga, pri čemu zemlje članice EU-a moraju posuditi novac za Ukrajinu, koji će vratiti same zemlje, što zahtijeva jednoglasnost za prolazak.

Kako god, izgleda da bi Bruxelles mogao izgubiti.