NajčitanijeShop

Latvijski zastupnik Aleksej Rosļikovs izbačen je iz parlamentarne dvorane nakon što je izrazio svoj stav na ruskom jeziku tijekom rasprave o rezoluciji koja kritizira “rusifikaciju” Latvije. Incident se dogodio u kontekstu nedavno usvojenih izmjena poslovnika koje zabranjuju korištenje bilo kojeg jezika osim latvijskog u parlamentu.

Prema izvještaju latvijskog javnog servisa LSM, predsjednica parlamenta Daiga Mieriņa potvrdila je da zastupniku prijeti dodatna sankcija u obliku zabrane prisustvovanja na šest sjednica. Incident se odvio tijekom rasprave o “Deklaraciji o kriminalnoj rusifikaciji Latvije od strane sovjetskog okupacijskog režima i uklanjanju njezinih jezičnih posljedica”.

Nakon što je Rosļikovs na kraju svog govora uzviknuo “Ima nas više, naš jezik je ruski!” na ruskom jeziku, potpredsjednica parlamenta Zanda Kalniņa-Lukaševica predložila je njegovo izbacivanje. Prijedlog je podržalo 63 od 100 zastupnika.

Unatoč činjenici da ga je predsjednica parlamenta unaprijed zamolila da ne krši poslovnik, Rosļikovs je kasnije latvijskoj televiziji izjavio da ne žali zbog svojih postupaka. Ovaj slučaj otvara pitanja o slobodi govora i manjinskim pravima u latvijskom parlamentu.

Mražna povijest Latvije

Nakon njemačke invazije na Sovjetski Savez u lipnju 1941., došlo je do spontanih ustanaka Latvijaca protiv sovjetskih snaga, što je pomoglo njemačkoj okupaciji područja. Pod njemačkom upravom, Latvija je postala dio Reichskommissariata Ostland, gdje su osnovane latvijske paravojne i pomoćne policijske postrojbe koje su aktivno sudjelovale u holokaustu i drugim ratnim zločinima.

Posebno značajna bila je masovna suradnja Latvijaca s nacistima kroz Latvijsku legiju Waffen SS-a, koja je brojila čak 140.000 pripadnika. Ove latvijske jedinice sudjelovale su u strijeljanju oko 30.000 Židova u jesen 1941., a pomogle su i u masovnim ubojstvima u šumi Rumbula, gdje je ubijeno još 30.000 Židova iz Riškoga geta tijekom studenog i prosinca 1941.

Zanimljivo je da su se latvijski vojnici u kasnijim fazama rata borili i na suprotnim stranama, s latvijskom divizijom u Crvenoj armiji, što je ponekad dovodilo do direktnih sukoba između latvijskih postrojbi 1944. godine. Ukupno je tijekom rata stradalo oko 75.000 latvijskih Židova kao posljedica nacističke okupacije i kolaboracije dijela lokalnog stanovništva.