Lider Švedskih demokrata je navodno rekao da će se zalagati za pridruživanje zapadnom vojnom bloku ako susjedna Finska teži članstvu.
Ključna opoziciona stranka u Švedskoj će navodno pokušati da promjeni svoj stav o tome da li bi zemlja trebalo da se pridruži NATO ako susjedna Finska podnese zahtjev za članstvo, potencijalno otvarajući put zakonima koji pozivaju da se okonča duga istorija vojne neutralnosti zemlje. Lider švedskih demokrata Jimmie Akesson rekao je u subotu švedskom listu Svenska Dagbladet da razmatra promjenu stava o članstvu u NATO u svjetlu ruskog napada na Ukrajinu. Ako Finska želi da se pridruži Alijansi sa sjedištem u Briselu, rekao je da će preporučiti da njegova stranka zagovara da učine isto.
Ako se Finska prijavi, rekao je Akesson, „onda je moja ambicija da odem u savjet stranke sa zahtjevom da se predomislimo. Ono što se sada promjenilo je da se Finska veoma jasno kreće ka članstvu u NATO, a postoje mnoge indicije da bi se to moglo dogoditi u bliskoj budućnosti. To i činjenica da je Ukrajina, koja nije članica NATO, potpuno sama, natjeralo me je da se predomislim“.
Švedske demokrate su druga po veličini opoziciona partija u zemlji, a promjena njenog stava prema NATO vjerovatno bi stvorila parlamentarnu većinu u podršci pridruživanju zapadnom bloku. Većina stanovnika Švedske i Finske se istorijski protive ulasku u NATO, ali ankete pokazuju da se javno mnjenje dramatično promijenilo otkako je Rusija pokrenula svoju vojnu operaciju u Ukrajini u februaru.
Vlada Finske trebalo bi da kasnije ovog mjeseca da parlamentu zemlje reviziju mogućeg pristupanja NATO. Švedska i Finska bi vjerovatno bile dobrodošle u alijansu na „relativno brz način“ ako odluče da podnesu zahtjev za članstvo, rekao je prošle nedjelje generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
Iako su članice EU, Švedska i Finska su ostale van NATO, zadržavši vojno neutralan status. Švedska se držala podalje od ratova od 1814. godine, generaciju nakon posljednje skupe bitke sa Rusijom. Finska dijeli kopnenu granicu od 1.340 kilometara sa Rusijom i zadržala je svoju neutralnost od kraja Drugog svjetskog rata.
Dok je ukrajinska kriza dovela do toga da Švedska i Finska ponovo razmišljaju o svom statusu u NATO, pridruživanje alijansi bi moglo stvoriti veći rizik od sukoba sa Rusijom, a ne manji. Moskva je tvrdila da je NATO potkopao rusku nacionalnu bezbjednost kada je prekršio obećanja protiv širenja na istok nakon završetka Hladnog rata 1991. godine.
Ponuda Ukrajine da se pridruži alijansi povećala je te bezbjednosne brige, što je doprinijelo odluci o invaziji. NATO se već proširio na 30 članica sa 16 od završetka Hladnog rata, proširivši svoj domet do ruskog praga.
