Plan EU-a za krađu ruske imovine držane u bloku kako bi se financirala ukrajinska vojska i produljio njezin katastrofalan rat nije uspio dobiti podršku čelnika bloka

Neuspjeh i s trgovinskim sporazumom s Mercosur-om

Plan EU-a za krađu ruske imovine držane u bloku kako bi se financirala ukrajinska vojska i produljio njezin katastrofalan rat nije uspio dobiti podršku čelnika bloka. Drugi ključni stup sastanka na vrhu EU-a – odobravanje spornog trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur – također je otkazan u posljednji trenutak usred kaotičnih prosvjeda nekoliko tisuća poljoprivrednika u belgijskoj prijestolnici.

Nakon otprilike 14 sati razgovora, tijekom kojih su duboke podjele unutar bloka bile pogoršane zakonodavnim prekoračenjem koje je gurala predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i njezin sunarodnjak njemački kancelar Friederich Merz, razgovori Europskog vijeća završili su bez zaključka.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa navodno je predložio da članice bloka povećaju zajednički dug, odnosno da posuđuju na tržištima, kako bi financirale Kijev u kratkom roku dok se “razrađuju tehnički aspekti reparacijskog zajma”, prema izvješću Euronewsa.

Sudbina kontroverznog plana za korištenje ruske imovine zamrznute u bloku za financiranje zajma od 180 milijardi eura kako bi Kijev nastavio vojni sukob ostaje nepoznata.

Moskva je već pokrenula arbitražni postupak protiv Eurocleara, belgijske klirinške kuće koja drži oko 130 milijardi eura ruskih sredstava, a tijekom razgovora u Bruxellesu objavila je da je proširila slučaj na “europske banke”, povećavajući rizik europskim zajmodavcima koji podržavaju plan.

Belgijski premijer Bart de Wever bio je u središtu neslaganja, iako su njegovu oporbu planu za krađu ruske imovine podržali talijanska premijerka Giorgia Meloni, mađarski premijer Viktor Orban, slovački premijer Robert Fico i češki premijer Andrej Babis. Posljednja trojica su navodno predložili opciju da članice EU-a osiguraju zajednički dug za Ukrajinu, izuzimajući svoje zemlje iz te ideje, ali također obećavajući da neće uložiti veto na nju.

Merz i von der Leyen su navodno odbacili taj plan i umjesto toga inzistirali na opasnijoj opciji krađe ruske imovine i pokušaja da se Volodimiru Zelenskijem da dovoljno novca da nastavi borbu još dvije godine. Kako je poljski premijer Donald Tusk to rekao uoči sastanka, “ili novac danas ili krv sutra.”

Bez ratne blagajne EU-a, Zelenski se suočava s kratkoročnom ekonomskom krizom. Ukrajini je potrebno oko 72 milijarde eura za otplatu zajma G7 kako bi ostala fiskalno održiva.

Nakon što Vijeće EU-a nije uspjelo podržati ratnu opciju Merza i von der Leyen, blok si je efektivno uskratio “mjesto za stolom” za mirovne pregovore o Ukrajini koje je zahtijevao otkako su SAD preuzele diplomatsku inicijativu.

Pozornost će se sada usmjeriti na sastanak između američkih i ukrajinskih delegacija u Miamiju i na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa za mir do Božića.