A što drugo se moglo i očekivati? „Prijatelj Recep“ je od europskih kolega tražio još novca da zaustavi migrante na putu ka EU.
U pregovorima s Europskom unijom Recep Tayyip Erdogan traži veliku financijsku podršku u zamjenu za rješavanje kritične situacije s migrantima na tursko-grčkoj granici, piše britanski The Times. List napominje da mnogi europski političari optužuju turskog predsjednika za ucjenjivanje i korištenje migranata kao poluge pritiska, ali da su neki ipak spremni na kompromis.
Turski predsjednik Erdogan dolazi u Bruxelles na pregovore, a prema pisanju The Timesa, od Europske unije je odlučio tražiti stotine milijuna eura u zamjenu za zaustavljanje protoka migranata koji se okupljaju na granicama s Grčkom.
Europski čelnici trebaju spasiti sporazum tako da najmanje 4 milijuna izbjeglica ostane u Turskoj, ali ne žele pokleknuti pred ucjenama , kako diplomate EU nazivaju zahtjeve Ankare.
Prema britanskom listu, tijekom posljednja dva tjedna grčke granične snage su uspjele spriječiti priljev više od 38 000 migranata, uglavnom iz Irana, Pakistana i Afganistana. Mnogi od njih dovezeni su u autobusima koje su osigurala turska gradska vijeća. Situacija na granici je i dalje napeta, a tijekom vikenda su grčke vlasti objavile noćni snimak kako turske trupe koriste oklopno vozilo za uništavanje graničnog zida u blizini sela Kastanee, udaljenog oko 480 kilometara sjeveroistočno od Atene. Drugi videozapis pokazuje kako Turci pomažu stotinama migranata koji vuku konopce i lance pričvršćene na transporter. U isto vrijeme, turski vojnici pucaju na grčku stranu s gumenim mecima, bacaju šok bombe i koriste suzavac. U pograničnoj zoni su podmetnuti požari, koji prave dim prilikom pokušaja probijanja ograde.
Primijećeno je da je Erdogan zaprijetio da će “otvoriti kapije” stotinama tisuća „izbjeglica“ ako Europa ne pristane na njegove uvjete. Prema njegovim riječima, EU nije poštivala uvjete sporazuma iz 2016. godine, kada je Turska obećala pooštriti graničnu kontrolu u zamjenu za šest milijardi eura financijske pomoći.
Također, nije proveden projekt bezviznog režima, zbog kojeg je turska vlada trebala reformirati zakon o terorizmu i u svoje putovnice uvrstiti biometrijske podatke, odnosno fotografije i otiske prstiju.
Europska unija sa svoje strane optužuje Tursku za izazivanje krize i korištenje migranata kao poluge pritiska u pregovorima. Povjerenik EU za proračun Johannes Hahn rekao je da Erdogan koristi sukob na granici da odvrati pozornost od domaćih problema, nestabilne valute i izgubljenih izbora u Istanbulu i Ankari.
EU bi kao kompromis Erdoganu mogla dati dio Idliba
Ipak, prema pisanju britanskog lista, stranke bi mogle postići kompromis. Njemačka kancelarka Angela Merkel i nizozemski ministar vanjskih poslova Stef Blok najavili su da su spremni podržati zahtjeve Turske za stvaranjem humanitarne “sigurne zone” oko sirijskog Idliba. Ova nevjerojatna ponuda ne uzima u obzir činjenicu da je to sirijski teritorij, ali od EU nas ništa ne treba čuditi.
Johannes Hahn je također naznačio da EU može poslati dodatnih 500 milijuna eura za pomoć Ankari, ali je nagovijestio da će, ako Erdogan bude nepopustljiv, novac poslati u Libanon ili Jordan.
Što se Grčke tiče, prošlog ljeta na vlast je došao novi premijer Kyriakos Mitsotakis, koji je, za razliku od svog prethodnika Tsiprasa manje voljan za kompromise oko pitanja migracije. Prošlog je tjedna njegova vlada najavila da će za mjesec dana prestati prihvaćati nove zahtjeve za azil, a za vikend je Mitsotakis objavio da je sporazum s Turcima o izbjeglicama “mrtav”. U intervjuu za CNN je situaciju nazvao “namjernim pokušajem Turske da koristi izbjeglice i migrante kao političke uloge, slijedeći vlastite interese”.
Istraživanje objavljeno u nedjelju u dnevnom atenskom listu Proto Thema pokazalo je da 90% Grka podržava način na koji se vlada Mitsotakisa nosi s krizom, dok 80% traži pooštravanje mjera protiv Turske. Kritičari vlade upozoravaju da takav tvrd stav štiti desnicu, koja je počela noću patrolirati granicama s oružjem. Bivši ministar obrane Evangelos Apostolakis smatra da “intervencija lokalnog stanovništva” može biti opasna jer “nisu osposobljeni i nisu upoznati s pravilima upotrebe oružja”.
“Ovo je pitanje koje ozbiljno zabrinjava, jer civili ne bi trebali igrati ulogu lokalnih šerifa”, citirao ga je The Times, list zemlje koja ima jedan od najoštrijih zakone protiv ilegalne migracije, ali ima prirodnu barijeru, La Manche, koji Veliku Britaniju štiti od masovnog priliva migranata poput ovog u Grčkoj.
