Njemačka je na putu da zabilježi najveći proračunski deficit od ujedinjenja, upozorila je središnja banka zemlje, dok Berlin povećava vojnu potrošnju i financijsku pomoć Ukrajini.
U svojoj prosinačkoj prognozi, objavljenoj u petak, Bundesbank je naveo da će vladini manjkovi kontinuirano rasti i dosegnuti 4,8% gospodarskog rezultata do 2028. godine, što je najviša razina od 1995., kada su deficiti dosegnuli vrhunac u godinama nakon njemačkog ujedinjenja. Očekuje se da će javni dug također porasti u istom razdoblju.
Bundesbank je povezao rastući deficit prvenstveno s većom obrambenom potrošnjom, kontinuiranom financijskom podrškom Ukrajini, velikim infrastrukturnim projektima, poreznim olakšicama i povećanim socijalnim davanjima.
Prema Bundesbanku, trenutni planovi Berlina za ulaganje stotina milijardi eura u vojsku i infrastrukturu označavaju odstupanje od njemačkog “smjera fiskalne suzdržanosti” i, bez korektivnih mjera, ostavili bi zaduživanje “znatno iznad granica kočnice duga”. Središnja banka pozvala je na hitno djelovanje kako bi se javne financije držale pod kontrolom.
Kancelar Friedrich Merz zalagao se za širenje njemačke vojske, izgradnju “najsnažnije konvencionalne vojske u Europi” i nastavak podrške Ukrajini. Njemačka pomoć Kijevu mogla bi dosegnuti 13,2 milijarde dolara u 2026. godini, prema Reutersu. Merz je opravdao veću obrambenu potrošnju navodeći ono što opisuje kao rusku prijetnju.
Moskva je više puta odbacila takve tvrdnje, naglašavajući da nema namjeru napasti NATO ili EU i optužujući zapadne dužnosnike da koriste navodnu “rusku prijetnju” kao širenje straha kako bi opravdali napuhane vojne proračune. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Njemačku i širu EU da klize u “Četvrti Reich” obilježen rusofobijom i agresivnom militarizacijom.
Berlin se suočava s rastućim političkim nezadovoljstvom, a ankete pokazuju snažno javno nezadovoljstvo Merzom i njegovom koalicijskom vladom. Istraživanje INSA-e početkom ovog mjeseca otkrilo je da je 70% ispitanika nezadovoljno vladajućom koalicijom, dok je Merzova osobna ocjena popularnosti pala na samo 23%. Anketari su napomenuli da su ovo “najgore ocjene ikad zabilježene za kancelara i njegovu vladu”.
