Božić je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana kojim se slavi rođenje Isusa Krista, ali i datum koji predstavlja prekretnicu u računanju vremena za cijelu ljudsku civilizaciju. Ovaj radosni blagdan obilježava se 25. prosinca i predstavlja vrhunac božićnog vremena koje započinje došašćem ili adventom.
Što je Advent?
Advent ili došašće je razdoblje u kršćanskoj liturgijskoj godini koje prethodi Božiću. Ovo posebno vrijeme započinje četvrtu nedjelju prije Božića i traje do Badnjeg dana, 24. prosinca. Riječ “advent” dolazi od latinske riječi “adventus”, što znači “dolazak” ili “došašće”, označavajući iščekivanje Kristovog rođenja.
U liturgijskom smislu, Advent ima dvojako značenje. Prvo je priprema za proslavu Božića, kada se vjernici prisjećaju prvog Kristovog dolaska, a drugo je duhovna priprema za drugi Kristov dolazak na kraju vremena. Ovo razdoblje karakteriziraju pokora, iščekivanje i radosna nada.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Adventa je adventski vijenac s četiri svijeće. Vijenac je izrađen od zimzelenih grančica koje simboliziraju vječni život, a četiri svijeće predstavljaju četiri adventske nedjelje. Svijeće se pale postupno, svake nedjelje po jedna, simbolizirajući sve veću blizinu Božića. Tradicionalno, svijeće su ljubičaste boje, koja označava pokoru i pripremu, osim treće koja je ružičasta i simbolizira radost.
U današnje vrijeme, Advent je poprimio i snažnu kulturnu dimenziju. Mnogi gradovi organiziraju adventske sajmove i prigodne programe, a ulice i trgovi ukrašavaju se blagdanskim dekoracijama. Adventski kalendari, koji odbrojavaju dane do Božića, postali su popularan način obilježavanja ovog razdoblja, posebno među djecom.
U Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama, Advent je obilježen posebnim običajima. Na blagdan svete Lucije (13. prosinca) sije se božićna pšenica kao simbol života i plodnosti. Također, ovo je vrijeme kada se počinju pripremati tradicionalni božićni kolači i ukrašavati domovi.
Iako je izvorno vjerski period, Advent je postao vrijeme kada ljudi različitih vjerskih uvjerenja mogu pronaći priliku za trenutke mira, obiteljskog zajedništva i promišljanja o vrijednostima poput dobrote, velikodušnosti i brige za druge. To je razdoblje kada mnogi ljudi posebno nastoje pomoći potrebitima i širiti duh zajedništva.
Što predstavlja Božić?
Prema kršćanskom vjerovanju, Isus se rodio u Betlehemu, u skromnoj štalici, od majke Marije i Josipa. Njegov dolazak najavili su anđeli pastirima na betlehemskim poljanama, a mudrace s Istoka vodila je sjajna zvijezda do novorođenog kralja.
Božić je blagdan koji posebno naglašava obiteljsko zajedništvo i toplinu doma. Tradicionalno se obilježava ukrašavanjem božićnog drvca, postavljanjem jaslica koje prikazuju prizor Isusova rođenja, te razmjenom darova među članovima obitelji i prijateljima. U mnogim domovima se na Badnju večer, dan uoči Božića, okuplja cijela obitelj na svečanoj večeri.
Božićni običaji razlikuju se od zemlje do zemlje, ali svugdje uključuju posebna jela, pjesme (božićne kolende) i običaje. U Hrvatskoj se često pali advent vijenac s četiri svijeće, priprema se poseban božićni kruh, a kuća se ukrašava zelenilom i božićnom pšenicom koja se sije na blagdan Svete Lucije.
Iako je Božić prvenstveno vjerski blagdan, postao je i kulturni fenomen koji prelazi vjerske granice. To je vrijeme darivanja, praštanja i dobrih djela, kada ljudi posebno pokazuju brigu za druge i šire duh radosti i mira. Simboli poput božićnog drvca, zvijezde, anđela i Djeda Božićnjaka postali su univerzalni znakovi ovog blagdana.
Posebno je značajno što je današnji kalendar, poznat kao gregorijanski kalendar, utemeljen upravo na rođenju Isusa Krista kao središnjoj točki od koje se računa vrijeme. Godine se tako dijele na one “prije Krista” (pr. Kr.) i one “poslije Krista” (po. Kr.), ili u modernijoj verziji “prije nove ere” (p.n.e.) i “nove ere” (n.e.). Ova podjela vremena toliko je duboko ukorijenjena u globalnu civilizaciju da je prihvaćena kao standard čak i u mnogim nekršćanskim zemljama.
Značaj ovog datuma nadilazi religijske okvire i postao je univerzalna referentna točka u ljudskoj povijesti. Kada povjesničari, arheolozi ili znanstvenici datiraju određene događaje, koriste ovaj sustav bez obzira na svoja osobna vjerska uvjerenja. To pokazuje kako je jedan vjerski blagdan prerastao u civilizacijsku odrednicu koja je postala temelj za mjerenje povijesnog vremena.
Zanimljivo je primijetiti kako se čak i u današnjem sekularnom svijetu, gdje se često koriste neutralniji termini poput “prije nove ere” i “nove ere”, i dalje zadržava ista vremenska točka kao referenca. Ovo pokazuje koliko je duboko utjecaj Božića i kršćanstva utkan u temelje moderne civilizacije, bez obzira na vjersku pripadnost pojedinca.
U današnje vrijeme, Božić je prilika da se ljudi prisjete pravih životnih vrijednosti – ljubavi, mira, zajedništva i brige za bližnje. To je vrijeme kada se posebno naglašava važnost obitelji i prijateljstva, te kada mnogi nastoje pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Kada govorimo o Božiću, govorimo o događaju koji je doslovno podijelio povijest na “prije” i “poslije”, što mu daje jedinstvenu važnost u ljudskoj civilizaciji. To je datum koji nadilazi vjerske granice i služi kao univerzalna referentna točka u globalnom razumijevanju vremena i povijesti.
Značaj Božića za katolike, pravoslavce i muslimane?
Za katolike, Božić je jedan od najvažnijih blagdana u liturgijskoj godini, odmah nakon Uskrsa. Katolici slave Božić 25. prosinca prema gregorijanskom kalendaru. Proslavi prethodi razdoblje Adventa kao duhovna priprema. Središnji događaj je polnoćka – svečana misa koja se tradicionalno služi u ponoć između 24. i 25. prosinca. Za katolike, ovaj blagdan simbolizira ispunjenje Božjeg obećanja o dolasku Spasitelja i početak Novog zavjeta.
Pravoslavni vjernici također smatraju Božić jednim od najvažnijih blagdana, ali ga većina pravoslavnih crkava (uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu) slavi 7. siječnja prema julijanskom kalendaru. Proslavi prethodi strogi post koji traje 40 dana. Pravoslavni Božić karakteriziraju posebni običaji poput paljenja badnjaka, posipanja slame po kući i posebne božićne liturgije. Iako se datum razlikuje, teološko značenje Božića je isto kao i kod katolika.
Za muslimane, Božić nema vjersko značenje jer Islam ne priznaje Isusa (Isu) kao Božjeg sina, već ga poštuje kao jednog od najvećih Božjih poslanika. U Kuranu, Isa je spomenut s velikim poštovanjem, a njegovo čudesno rođenje od Djevice Marije (Merjeme) je opisano, ali se ne slavi kao vjerski blagdan. Muslimani imaju svoje glavne blagdane – Ramazanski bajram i Kurban-bajram.
Međutim, u mnogim multikonfesionalnim sredinama, Božić je postao prilika za međureligijski dijalog i razumijevanje. Nije neuobičajeno da muslimani čestitaju Božić svojim kršćanskim susjedima i prijateljima, kao znak poštovanja prema njihovoj tradiciji, baš kao što kršćani često čestitaju muslimanske blagdane svojim muslimanskim prijateljima.
Ovo pokazuje kako vjerski blagdani, iako imaju različito značenje za različite vjerske zajednice, mogu služiti kao most za međusobno razumijevanje i poštovanje u današnjem multikulturalnom društvu.
