Iako i sam pregovaraju o mogućoj nabavi ruskih sustava S-400, saudijski režim je zaprijetio invazijom na Katar, ako se vlasti u Dohi usude kupiti isti model ruskih protuzračnih raketnih sustava.
Kako javlja francuski Le Monde , saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al-Saud je nedavno poslao pismo u Pariz u kojem francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pita da izvrši pritisak na Katar i spriječi da Doha stekne sustave S-400.
Kralj Salman u pismu naglašava svoju spremnost za poduzimanje vojne akcije protiv Katara, ako dobije sustave.
“U ovoj situaciji, kraljevstvo je spremno poduzeti sve potrebne mjere kako bi uklonilo ove obrambene sustave, uključujući i vojne”, citirajući pismo saudijskog monarha prenosi Le Monde.
Francuski list prijetnju smatra vrlo ozbiljnom, obzirom na napete odnose između dviju arapskih monarhija.
Podsjetimo da su u srpnju 2017. godine, Saudijska Arabija, Egipat, UAE i Bahrein optužili vodstvo Katara za podržavanje terorizma i prekinuli diplomatske i sve druge veze s Dohom.
Krajem siječnja ove godine je ambasador Katara u Moskvi, Fahd bin Mohammed Al-Attiyah, rekao da je Doha je zainteresirana za kupnju ruskih sustava S-400, ali u tom smislu do danas nije potpisan konačan sporazum.
Točno je da se vode pregovori, što je 25. travnja potvrdio katarski veleposlanik u Rusiji, koji za TASS rekao da Doha vodi “napredne pregovore” s Moskvom oko kupnje sustava S-400.
Moskva ubrzano jača veze s Katarom
Moskva ubrzano jača vojne veze s Katarom. 22. veljače je vrh katarske vojske bio u Moskvi gdje su vođeni pregovori s Putinom i vodstvom Ministarstava obrane.
Ruska diplomacija je istovremeno poboljšavala odnose sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), tako da odluka Moskve o mogućoj prodaji sofisticiranog naoružanja Kataru dolazi s malim zakašnjenjem, što je Rijad vjerojatno procijenio kao signal da su isporuke sustava S-400 na Arapskom poluotoku ekskluzivno pravo saudijske vojske.
Međutim, Rusija nastoji ojačati svoj odnos s Katarom, budući da Doha može odigrati pozitivnu ulogu u naporima Rusije da se prekinu sukobi na Bliskom istoku.
Iako Katarski investiciji fond posjeduje 2,5 milijarde dolara uloga u ruskoj naftnoj industriji, nedavni pregovori između Rusije i Katara su usmjereni prvenstveno na sektor obrane.
Katar modernizira svoje vojne snage, jer vjeruje da će se morati braniti od agresivnih akcija Saudijske Arabije. Budući da se u sporu arapskih država SAD suprotstavile protivnicima Katara, Doha se za pomoć u nabavi vojne opreme obratila Rusiji.
U tom smislu je Ministarstvo obrane Katara još u listopadu prošle godine potpisalo važan ugovor o razmjeni vojne tehnologije s Moskvom. Rusija je brzo ovaj formalni ugovor podigla na razinu pregovora, budući da je Katar prihvatljiviji partner za Moskvu od Saudijske Arabije.
Jedino što u ovom smislu veže Rusiju i Saudijsku Arabije je da su obje zemlje Muslimansko bratstvo proglasile terorističkom organizacijom, a katarski šeici se smatraju glavnim financijerima ove islamske političke organizacije. No, razlozi za zabranu djelovanja Muslimanskog bratstva Moskve i Rijada u potpuno različiti. Saudijski režim se boji da će Muslimansko bratstvo potkopati autoritet dinastije i vehabijskog klera, dok je Moskva prepoznala ekstremistički karakter ove opskurne organizacije.
Sustavi S-400 su i kamen spoticanja između Sjedinjenih Država i Turske, budući da Ankara ne odustaje od njihove kupnje. No, Washington nije pokušao zaustaviti predloženi sporazum Katara s Rusijom. Tišina američke vlade je samo pojačala želje Dohe da stekne obrambene sustave.
Katar je već pokazao da je spreman brzo djelovati, kada je nedavno od Kine kupio projektile SY-400.
Ugovor Kremlja o isporukama oružja Saudijskoj Arabiji vrijednog 3 milijarde dolara se neće potpuno provesti do 2021. Doha želi iskoristiti preostalo vrijeme i steći željene sustave.
Rusija bi zauzvrat dobila sigurnijeg partnera za rješavanje problema na Bliskom istoku od Rijada. Sinergije ruske i katarske diplomacije strategija se vidjela u Jemenu. Budući da je Katar prošle godine izbačen iz Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC). Doha i Rusija su zatražili brzi završetak vojnih operacija u Jemenu i provedbu sveobuhvatnog mira. Krajem prošle godine je Katar je uložio napore u posredovanju između jemenskih Huti milicija i pristaša bivšeg jemenskog predsjednika Alija Abdullaha Saleha kako bi tajnom diplomacijom ublažio napetosti između tih šiitskih frakcija. Iako se Rusija distancirala od Huti boraca nakon njihovog ubojstva Saleha, koji je likvidiran zbog tajnih pregovora s Rijadom, Moskva ipak želi da Jemenom upravlja autoritarni vođa spreman dijeliti vlast s proiranskim frakcijama i pokretom Ansarullah.
Kako Katar održava dobre odnose s Huti milicijama i sa sunitskim militantnim skupinama, kao što je jemenska podružnica Muslimanskog bratstava, Al-Islah, Doha je godinama djelovala je kao posrednik između Hutija i jemenske vlade.
Osim Jemena, Kremlj dugoročno računa na utjecaj Dohe u stabiliziranju situacije u Siriji. To je sada moguće, budući da se, suočen s ugrozom, Katar tijekom ožujka 2017. okrenuo Iranu. Doha je dala poticaj za evakuaciju četiri sirijska grada po kontrolom militanata bliskih Muslimanskom bratstvu, što sugerira da je Katar odustao od vojnih ambicija u Siriji i spreman je na kompromis s Rusijom, posljedično i s Damaskom.
Nakon telefonskog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina s katarskim emirom 20. studenog prošle godine o sirijskom sukobu, Katar je uspio uvjeriti brojne skupine koje podržava u Siriji na pregovore s Assadom, čime se ostvaruju želje vlade iz Damaska da dio naoružanih frakcija koje čine sirijski državljani polože oružje i pristupe procesu pomirenja.
Iako je ruska vlada službeno neutralna u sukobu Saudijske Arabije i Katara, kontinuirano poboljšanje odnosa Rusije i Katara daje Moskvi vrijednog partnera za rješavanje sukoba u Siriji i Jemenu, ali i za prodaju ruske vojne tehnologije i razvoj ruskog LNG sektora.
Saudijska Arabija se svemu tome oštro protivi, što je na kraju dovelo do otvorene prijetnje Kataru vojnom kampanjom i agresijom na susjedni emirat. O svemu je obaviješten i francuski predsjednik Macron, ali ne treba previdjeti činjenicu da je pismo Parizu poslao kralj Salman bin Abdulaziz Al-Saud, ne njegov sin, krunski princ Mohammad bin Salman. Naime, nitko sa sigurnošću ne može potvrditi da je krunski princ živ, je li možda ranjen ili čak ubijen u pucnjavi u kraljevskoj palači 21. travnja. Sve odluke, tako i najnoviju o najavi agresije na Katar, donosi kralj Salman, iako, obzirom na njegovo zdravstveno stanje, uopće nije jasno tko upravlja zemljom.
Saudijski misterij – Od pucnjave u kraljevskoj palači 21. 04. “nestao” krunski princ MBS
