Nove američke sankcije protiv turskih ministara navodno nisu potaknute željom dase potkopa tursko gospodarstvo, ali su uzrokovale daljnji pad turske lire i uplašile strane ulagače. U međuvremenu su američke vlasti zabranile svojim predstavnicima odobravanje kredita za Tursku, piše njemački dnevni list Die Welt.
Nove američke sankcije mogu Tursku dovesti do bankrota, upozorava njemački list.
U srijedu navečer je tečaj dolara prvi put probio psihološku granicu od pet turskih lira. Tako malo turska valuta nije vrijedila od 2005. godine, kada je nova lira zamijenila staru. Autor napominje da se je jučer lira nastavila padati, što je izravna posljedica američkih sankcija.
“Ograničenja nametnuta dvojici turskih ministara nemaju specifičan ekonomski učinak, ali predstavljaju destruktivni kurs i da su SAD spremne ući u sukob s partnerom u NATO savezu”, piše njemački list, podsjećajući da Washington priprema nove sankcije protiv Ankare u slučaju da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odbije prihvatiti tražene “ustupke”.
“Posljedice dodatnih kazni bit će još dramatičnije i mogle bi dovesti do državnog bankrota Turske”, piše Die Welt.
Odbor za vanjske poslove američkog Senata je već donio zakon koji bi predstavnicima američke države zabranio odobravanje kredita Turskoj u Svjetskoj banci i Europskoj banci za obnovu i razvoj.
“Ovo će biti težak udarac za Ankaru, jer je Turska jedna od najvećih zajmoprimaca tih institucija. Tako je prošle godine Turska dobila najveći zajam od Europske banke za obnovu i razvoj, od 1,8 milijardi dolara. Jedna prijetnja takvom razvoju događaja je bila dovoljna za kolaps turske valute”, navodi njemački list.
Nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara su turska vlada i Središnja banka počeli ulagati novac u gospodarstvo kako bi spriječili recesiju. Kriza je spriječena, gospodarstvo je ostvarilo aktivan rast po stopi koja je dosegla 7 posto, no ostala su kreditna opterećenja i brzo napredovanje inflacije.
Prema Narodnoj banci Turske, godišnja stopa inflacije je porasla s 8,4 na 13,4%, dok je u lipnju ove godine već skočila na 15,4%, a u srpnju na 16%. Istovremeno, glavna kamatna stopa iznosi 17,75%, a Erdogan je kategorično protiv njezina povećanja. Posljedica ove politike je da strani ulagači zbog rasta inflacije ostvaruju minimalnu dobit od vrijednosnih papira, pa povlače svoj kapital iz zemlje.
Die Weltu podsjeća kako nijedna druga zemlja na svijetu nije toliko ovisna o stranom kapitalu kao Turska, a za vrijeme Erdogana se ta ovisnost stalno povećavala. Osim toga, Turska uvozi više robe nego što izvozi, što je njezina najranjivija točka, koju svjesno koristi američka vlada, ističe njemački novinar.
Podsjetimo, u srijedu je američko Ministarstvo financija nametnulo sankcije protiv turskog ministra pravosuđa Abdulhamita Güla i ministra unutarnjih poslova Süleymana Soylua prema takozvanom “Zakonu Magnitski”, kojeg SAD primjenjuju na sve građane svijeta. Ankara je rekla kako će sigurno poduzeti mjere protiv Washingtona.
Prve žrtve napada na tursku liru su mali poduzetnici
Kineska agencija Xinhua jučer iz Turske izvještava kako su mali poduzetnici u Turskoj vrlo uznemireni zbog aktualne situacije i snažnog pada vrijednosti turske lire u odnosu na američki dolar.
Mnogi vlasnici malih trgovina i mali poduzetnici u Istanbulu su zabrinuti bi mogli bankrotirati. Ako lira nastavi padati, postoji velika vjerojatnost da mnogi od njih završe u tečaju.
“Ne mogu vjerovati u ovakvu brzinu devalvacije lire, koja je jučer s tečaja 4,90 u pola sata porasla na 5,08, a sada je 5,09 za jedan dolar”, rekao je u četvrtak za agenciju Xinhua Necmettin Mansuroglu, vlasnik dva SPA centra četvrti Taksim.
“Situacija se pogoršala za sve tvrtke i trgovine oko središnjeg trga Taksim, najznačajnijeg turističkog mjesta u gradu. Izravno smo izloženi valutnoj fluktuaciji, budući da većinu najamnina ovdje plaćamo u dolarima. Plaće svojim zaposlenicima isplaćujem u dolarima, a troškovi mi se i dalje povećavaju, dok se prihodi u turskim lirama smanjuju”, istaknuo je Mansuroglu.
Uz fluktuaciju tečaja, tursko gospodarstvo se također bori s visokom inflacijom, koja je u lipnju dosegla rekordnu razinu u posljednjih 14 godina i iznosila 15,4%, a u srpnju skočila na 16%.
Prema mišljenju Mansuroglua, ako stvari i dalje budu išle ovim tempom, mnoga mala poduzeća će bankrotirati.
“Ne znam koliko dugo mogu preživjeti u ovim uvjetima poslovanja”, rekao je, dodajući kako je već zatvorio četiri od šest SPA centara.
Raif Hacizade, vlasnik bara u živoj ulici Istiklal imao iste brige. Povećanje vrijednosti dolara će znatno utjecati na one koji imaju dugove u američkoj valuti.
“Većini nas postaje sve teže preživjeti ove uvjete”, kazao je, pozivajući vlasti da riješe političke napetosti s Washingtonom, samo kako bi se spriječili gubici turskog naroda.
Turci sada čekaju pozitivne vijesti i da će se spor između dviju zemalja uskoro riješiti.
Međutim, tržište je još uvijek napeto, kaže Veli Kocaturk, generalni direktor brokerske kuće Isik FX.
“Neizvjesnost zbog toga kakve bi mogle biti američke ekonomske sankcije protiv Turske povećavaju zabrinutost i sprečavaju dolar da se stabilizira na razinu od 4,9”, navodi Bloomberg.
Turska je lira samo ove godine zabilježila gubitak od preko 20%. Turski sud u utorak je odbacio žalbu američkog pastora Brunsona da bude pušten iz kućnog pritvora za vrijeme suđenja, što je izazvalo bijes Washingtona.
Dan nakon odluke suda, SAD su uvele sankcije turskim ministrima, iako se nitko nije zapitao kakva je zapravo bila uloga američkog pastora u propalom vojnom udaru i zašto bi ga turske vlasti držale dvije godine u zatvoru i tek sad mu odredile kućni pritvor. Točno je da su turski zatvori puni nevinih ljudi, osoba koje su se zamjerile Erdoganu i njegovoj stranci, ali bi SAD kroz međunarodno-pravnu pomoć mogle dobiti sve spise na uvid koji se tiču navodne krivnje Brunsona, koji se suočava s 35 godina zatvora.
Samo prije nekoliko dana se novinar Ali Karataş pitao nisu li sve priče o napadu američkih elita i vlasti na tursku liru obične teorije zavjere i možda odluke američke uprave nemaju cilj naškoditi Turskoj?
“Logično se zapitati da li je ovo ili nije ciljani napad financijski jakih elita iz Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, samo kako bi se potaknuo gospodarski i financijski slom Turske i tako okrenulo ljude protiv Erdogana? Nakon toga bi na njegovo mjesto došao agent Londona, baš kao što je bio Mustafa Kemal Atatürk, a Turska bi se tako opet vratila na “pravi put”, daleko od Kine, Rusije i Irana, ponovno u zagrljaj Sjedinjenih Država, Velike Britanije i EU. Teorija zavjere? Možda. Ali podsjetimo da međunarodnoj politici nema slučajnosti”, za Contra Magazin je napisao Ali Karataş.
Hoće li Erdogan popustiti? Naravno da neće i danas je predstavio plan od 400 projekata za oporavak turske ekonomije, od kojih 48 spada u vojno-industrijski sektor. Detalji plana još nisu objavljeni i ne zna se tko su potencijalni turski partneri u ovih 48 projekata. Turski predsjednik je odredio rok od 100 dana za dovršetak srednjoročnih projekata i treba vidjeti kojim će smjerom dalje ići Turska, kao i hoće li tursko vodstvo ipak popustiti pod američkim pritiskom? No, sudeći po dosadašnjoj politici Ankare, takvo što je teško očekivati.
SAD uvele sankcije protiv Turske – Odluka bez presedana u povijesti NATO pakta
Kažnjava li se “neposlušna” Turska od strane američkih elita?
