Iako je najava novih američkih sankcija protiv Moskve dovela do pada rublje i kasnije bi se ruske banke mogle se suočiti s velikim poteškoćama pri kupnji novca na svjetskim financijskim tržištima, sankcije Washingtona vjerojatno neće “baciti Rusiju na koljena”, piše Die Welt. Naime, to je nemoguće zato što je tijekom godina Kremlj postao manje ranjiv zbog nadopunjavanja deviznih rezervi i slabog javnog duga, dodaje njemački list.
“U današnjoj geopolitici se Sjedinjene Države klade na novo oružje, čiju snagu odmah može osjetiti cijeli svijet – dolar”, piše novinar Die Welta Holger Zschäpitz.
“Američka valuta služi za “podmazivanje” procesa globalizacije, a onaj tko je izložen ljutnji Washingtona prestaje poslovati”, objašnjava autor.
“Sankcije uz pomoć dolara postaju učinkovit alat, što je Rusija već osjetila. Već sama najava novih sankcija protiv Moskve je dovela do kolapsa ruske valute. Trenutno je tečaj dolara 66,71 rubalja, kakav nije bio protekle dvije godine. Najvažniji indeksi dionica u Moskvi, RTS i Moex, također su značajno pali”, nastavlja Die Welt.
Najava sankcija je značajno utjecala i na vrijednost dionica Aeroflota, koje u pale za više od 10 posto, što je bila reakcija na najavu američkih medija da bi vlada mogla zatvoriti američke zračne luke ruskim zrakoplovima. Dionice ruskih banaka također gube vrijednost. Na primjer, VTB dionice su izgubile su više od 7%, nastavlja Holger Zschäpitz.
No, pad dionica ne znači automatski poremećaj u radu poduzeća i banaka. Naime, ruska banka VTB je jučer objavila službene podatke prema kojima je drugo tromjesečje 2018. zaključila s osjetno većom neto dobiti, uz više prihode od kamata, naknada i provizija, a znatno je smanjila i rezervacije za nenaplative kredite.
U razdoblju od travnja do lipnja je druga po veličini ruska banka, pod kontrolom države, zabilježila 41,9% veću dobit nego u istom razdoblju prošle godišnje, te zaradila 43 milijarde rubalja, ili 572,9 milijuna eura.
“Ostvarili smo snažan rast u poslovanju s građanima, te malim i srednjim poduzećima, dok je profitabilnost u korporativnom i investicijskom bankovnom poslovanju dodatno poboljšana. To ističe uspjeh naših kontinuiranih nastojanja da dodatno proširimo lepezu naših usluga i povećamo temeljne prihode”, naglasio je u priopćenju direktor uprave VTB banke Andrej Kostin.
Službeno će američke sankcije stupiti na snagu 22. kolovoza, dok detalji o njima još nisu objavljeni. Moskva je već najavila odgovor. Prema riječima glasnogovornika Kremlja, Dmitrija Peskova, nove sankcije su “apsolutno neprihvatljive, a SAD su nepredvidiv partner”.
Analitičar njemačke Commerzbanke, Lutz Karpovitz, rekao je da će, ako se sankcije uvedu, ruske banke “iznimno teško moći kupiti novac na svjetskim financijskim tržištima”.
Zbog straha od sankcija bi europske banke također mogle prestati surađivati s privatnim bankama u Rusiji.
“Postoji rizik od nametanja dodatnih sankcija. Sljedeći korak može biti zabraniti investitorima da kupuju obveznice ruskog državnog kredita, što bi dovelo do daljnjeg pada rublje za 15%. Ali čak i najteže sankcije ne mogu baciti Rusiju na koljena. Tijekom godina je Kremlj mnogo učinio kako bi bio manje ranjiv, na primjer, pomoću nadopunjavanja deviznih rezervi. Osim toga, Rusija ima dug od 16% BDP-a i među zemljama je s najnižom stopom duga u svijetu. Stoga postaje očito da su nova oružja američka neučinkovita”, zaključuje Die Welt.
Novi zakoni o sankcijama protiv Rusije će puno više štetiti Americi nego Kremlju
Richard Sawaya, potpredsjednik američkog Nacionalnog vijeća vanjske trgovine, kaže da će sankcije koje SAD Rusiji žele nametnuti novim “Zakonom o zaštiti izbora prijetnjom nametanja sankcija” (DETER), ako su se uvedu, biti udarac američkom gospodarstvu i legitimnim interesima američkih saveznika, dok Kremlj neće pretrpjeti znatne štete.
Sawaya upozorava na mogućnost “zabijanja klina” između SAD-a i Europe, što će destabilizirati energetska i financijska tržišta, a američke tvrtke će biti prisiljene napustiti Rusiju i ostaviti ga američkim konkurentima iz Kine i Europe.
“Želja za sankcioniranjem Rusije zbog uplitanja u američke izbore je razumljiva i zaslužuje odobrenje. Ali ako se uvedu sankcije prema nacrtu zakona DETER, kojeg traže senatori Marco Rubio i Chris Van Holen, oni će pogoditi američko gospodarstvo i legitimne interese američkih saveznika, dok će Kremlj proći neozlijeđen”, za The Hill piše Richard Sawaya.
Ako se usvoji, zakon će “zabiti klin” između SAD-a i Europe, jer će se teško postići konsenzus o sankcijama. Doći će do destabilizacije energetskog i financijskog tržišta, a američke tvrtke će biti prisiljeni napustiti Rusiju, a prazninu će popuniti američki rivali iz Kine i Europe.
“Najgore od svega, vjerojatna šteta koju će Sjedinjene Države stvoriti svojim vlastitim interesima će biti puno veća od one koja će biti učinjena ruskim. Ruske će tvrtke trpjeti tek nešto više od trenutnih sankcija, dok će američke tvrtke biti prisiljene likvidirati zajedničke poslove, napustiti nove projekte i to će izazvati ozbiljne financijske gubitke, rekao je Sawaya.
Prema odredbama zakona, sankcije će utjecati na gotovo sve ruske državne tvrtke, uključujući neke od najvećih svjetskih banaka i energetskih korporacija, te postaviti niži prag za državnu imovinu nego prethodne sankcije.
“Jake sankcije protiv Gazproma, koji opskrbljuje Europu većinom energije, mogle bi prisiliti europske čelnike da se suprotstave politički otrovnim rješenjima i stvore ujedinjeni front protiv američkih sankcija, jer je logično da se boje ruskog odgovora”, upozorava američki stručnjak.
U međuvremenu će američka poduzeća biti prisiljena na prekid suradnje s ruskim partnerima. To znači da ruske tvrtke koje imaju ulog u bilo kojem projektu u svijetu zapravo mogu zamijeniti američke kompanije. Sankcije će ruskim energetskim kompanijama omogućiti veću kontrolu nad projektima, time i politički utjecaj.
Prema američkom stručnjaku, obzirom da su neka od najvažnijih naftnih polja istražena i korištena od strane ruskih tvrtki i njihovih kineskih partnera, američke naftne tvrtke će se “naći na klupi”. Sankcije utjecati čak i takve važne projekte koje podržavaju SAD, kao što je izgradnja Transjadranskog plinovoda, koji će pomoći Europi da umanji rusku dominaciju u energetskom sektoru. Prema ovom zakonu, budući da je ruska tvrtka manjinski dioničar, projekt se u cijelosti može prepustiti Rusiji ili europskim ruskim partnerima.
Posljedice će se osjetiti u svim sektorima. Američke tvrtke neće moći prevoziti teret na ruskim željeznicama, Boeing će prestati surađivati s ruskim zrakoplovima, a AT&T neće moći koristiti rusku telefonsku infrastrukturu.
Američki fondovi i financijska tržišta će također biti zaprepašteni, budući da će rublja i obveznice ruske vlade i banaka odmah postati nezakonita imovina. Američke tvrtke koje trguju u Rusiji će otkriti da zbog američkog zakona ne mogu koristiti usluge ruskih banak, kaže kolumnist The Hilla.
Industrijalci i američki think tankovi su već izrazili svoju zabrinutost zbog ovih i drugih posljedica. No, reakcija Kongresa se ne može nazvati pažljivo promišljenom.
Povrh svega, zakon DETER sada ima konkurenta koji može udvostručiti ove negativne posljedice. To je nacrt zakona o Zaštiti američke sigurnosti zbog agresije Kremlja (DASKAA), kojeg su predložili senatori Lindsey Graham i Bob Menendez, koji uključuje uvođenje “drakonskih sankcija” zbog kojih američke energetske tvrtke neće moći sudjelovati u bilo kojem energetskom projektu, gdje bio, ako on uključuje sudjelovanje neke od ruskih energetskih tvrtki.
“Na primjer, ako ruska tvrtka posjeduje jedan posto plinovoda ili crpi jedan barel nafte u Brazilu, američke tvrtke će biti izbačeni iz posla i na srebrnom pladnju ponuditi Kremlju priliku stoljeća”, pojašnjava Richard Sawaya.
Po njegovom mišljenju zakon DASKAA je destruktivna ideje i zakon je izvan svih granica logike. Njime će se američke tvrtke prisiliti da napuste stotine energetskih projekata širom svijeta.
“Ali to ne znači da SAD ne bi trebale odgovarati na ruska uplitanja. Kongres se mora usredotočiti na ažuriranje i provođenje sankcija, ali sankcije trebaju biti učinkovite i kolateralna šteta za američke tvrtke ne bi trebala biti veća od ostvarenog pritiska na Rusiju. Osim činjenice da sankcije trebaju biti multilateralne, one također moraju biti dio zajedničke strategije sa saveznicima u postizanja razumnih promjena u nečijem ponašanju”, rekao je analitičar The Hilla Richard Sawaya.
